1/1/2006

 

 

 

SIGURNOST U ŠKOLAMA

 

 

 

 

Program aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i mladima

           (Vlada Republike Hrvatske, 25.veljače 2004.g.)

 

Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima

(Koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava  Vlade Republike Hrvatske, 12.listopada 2004.g.)

 

 

NASILJE I ZLOSTAVLJANJE (bullying)

 

Što je bullying?

Nasilje je svaki oblik agresivnog ponašanja jedne osobe prema drugoj. Sebi ili imovini. Za razliku od toga zlostavljanje je specifičan vid nasilja: zbroj učestalih (2-3 puta mjesečno ili češće), namjernih negativnih postupaka usmjerenih prema istoj osobi kroz određeno vrijeme.

Može ga činiti pojedinac ili grupa, a pri tom je uvijek prisutan nesrazmjer snaga (ne isključivo po kriteriju tjelesne snage), tako da se onaj koji trpi nasilje ne može sam obraniti.

 

Oblici vršnjačkog zlostavljanja

Zlostavljanje među učenicima (vršnjačko zlostavljanje/bullying) ima mnogo oblik, a najčešće se dijeli na fizičko i psihičko nasilje te socijalnu izolaciju. Može uključivati različita ponašanja kao što su:

-          udaranje, guranje, nanošenje boli, uzimanje ili uništavanje osobnih stvari…

-          ruganje, ucjenjivanje, zadirkivanje, ogovaranje, omalovažavanje, prijetnje, ismijavanje …

-          izolacija, ignoriranje, uvredljive grimase i kretnje, namjerno isključivanje ili nepozivanje u društvo …

-          neželjeni dodiri, štipkanje, komentari seksualne prirode …

-          vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi …

-          krađa, iznuđivanje novca …

 

Za razliku od fizičkog zlostavljanja čije su posljedice relativno lako uočljive te lakše izazivaju pozornost, ostale oblike zlostavljanja ni vršnjaci niti odrasli često ne primijete ili ih pak ignoriraju. Stoga se ističe važnost povećanja osjetljivosti sviju koji se bave problemom vršnjačkog nasilja, kao i samih vršnjaka, za uočavanje takvih teže primjetnih  oblika bullyinga. Ukoliko izostane pravovremena i primjerena pomoć, njihove posljedice mogu osobama koje trpe nasilje nanijeti dugoročne ili trajne štete.

 

Neke od karakteristika učenika koji učestalo trpe i učenika koji učestalo čine nasilje

Djeca i mladi izloženi maltretiranju svojih vršnjaka najčešće su plašljivi i nesigurni, maju manjak  samopoštovanja, ne znaju se zauzeti za sebe, nemaju prijatelja, oprezni su, tihi, nisu agresivni, skloni su povlačenju.

Djeca i mladi koji učestalo maltretiraju svoje vršnjake obično su temperamentni i impulzivni, teže suosjećaju s drugima, pronalaze zadovoljstvo u dovođenju drugih u neugodnu situaciju te imaju povećanu želju za dominacijom i moći. U pravilu imaju pozitivno mišljenje o sebi.

 

Posljedice zlostavljanja

Posljedice vršnjačkog zlostavljanja vrlo su ozbiljne, kako za one koji se nasiljem koriste tako i osobito za one koji ga trpe.

Učenici izloženi nasilju nerado idu u školu, ne postižu rezultate koje bi mogli, imaju problema s koncentracijom i sa spavanjem, a nisko samopoštovanje često ih prati do odrasle dobi. Najgora posljedica bullyinga  može biti samoubojstvo djeteta. Zabilježeno je i da su neka djeca žrtve kontinuiranog vršnjačkog nasilja posegnula za oružjem te sama prouzročila vrlo ozbiljne  pa i tragične incidente.

Važno je znati da većina učenika izložena vršnjačkom nasilju, nasilje ili ne prijavljuje odraslima ili čeka vrlo dugo to učiniti.  Razlozi proizlaze iz osjećaja srama, straha od osvete ili uvjerenja da odrasli neće htjeti ili moći nešto poduzeti.

Djeca i mladi koji nasilje čine skloniji su postati agresivne osobe kad odrastu, sa znatno većom mogućnosti stjecanja višestrukih kaznenih osuda od prosjeka.

 

Promatrači

Promatrači su treća skupina vršnjaka koji indirektno i sami sudjeluju u procesu zlostavljanja. Ponekad su oni podržavajuća grupa koja pomaže ohrabrujući osobu koja inicira zlostavljanje, a ponekad se zbog straha  da će i sami biti povrijeđeni ili zbog neznanja što uopće učiniti, odlučuju ne reagirati. Svi mogu i trebaju naučiti  više o štetnim posljedicama nasilja te naučiti što sami mogu učiniti kada svjedoče zlostavljanju. Ni promatrači ne mogu izbjeći odgovornost za zlostavljanje.

Jer ne reagirati znači suglasiti se.

Mirno promatranje ili okretanje glave također ima svoju cijenu. Samopouzdanje i samopoštovanje promatrača postaje nagriženo  dok se bore s vlastitim strahom od upletanja i znanjem da ne učiniti ništa znači odbaciti moralnu odgovornost prema vršnjaku koji je meta.

 

Osnovni nositelji postupanja u slučaju nasilja

Kada dođe do prijave ili neposrednog saznanja o nasilju među djecom i mladeži reagiraju prvenstveno stručne osobe ovlaštene za koordiniranje aktivnosti vezanih uz problematiku nasilja u odgojno-obrazovnoj ustanovi, centru za socijalni rad i policijskoj postaji.

Postupanja rečenih osoba i institucija pretpostavlja žurnu, sveobuhvatnu i kvalitetnu uspostavu suradnje među svim nositeljima aktivnosti.

Pred jedinicama lokalne i područne samouprave mogu djelovati koordinacijska tijela sastavljana od predstavnika nadležnih institucija.

 

 

Poziv

Radi ostvarivanja preduvjeta kvalitetnijeg i sigurnijeg odrastanja naše djece, a  time stvaranja zdrave i uredne životne zajednice svih građana, pozivaju se da o problemima nasilja među djecom i mladeži svoje stavove, prijedloge, mišljenja i aktivnosti putem Upravnog odjela za gospodarstvo i društvene djelatnosti Grada Omiša iskažu i prenesu djeca, roditelji, škole, zdravstvene i socijalne ustanove, državna tijela (policija, državno odvjetništvo, pravobranitelji i sl.), udruge i građanske inicijative, te druge  jedinice mjesne, lokalne i područne samouprave.

Zatvori