Traži  
  1. studeni 2014.      Kontakt ..:: O Gradu » Znamenitosti ::..   Prijava  

 Kulturno povijesne znamenitosti Minimiziraj

 

Tvrdava Fortica Starigrad

Cijelu bogatu i iscrpnu povijest gusarstva zorno predocuje tvrdava FORTICA, zajedno s tvrdavom Mirabela ili Peovica. Tvrdava Fortica nalazi se na samom vrhu omiške Dinare. Za gusarenje to je bilo jako važno, jer se se s jednog mjesta moglo nadzirati veliko podrucje i na kopnu i na moru. Naime s kule Fortice pruža se pogled na cijeli grad, kanjon rijeke Cetine na otoke Brac, Hvar i Šoltu, zatim srednja Poljica.
Sama svrha tvrdave bila je obrana od neprijatelja. Fortica je prvenstveno služila za sklonište i u slucaju da je Omiš bio opkoljen s tvrdave bi se bacile velike gromade kamenja koje bi porušile cijeli grad, a samim time bi se uništio i neprijatelj. Danas možemo biti ponosni što do toga nije došlo i što možemo uživati u carima ovog predivnog dalmatinskog gradica.
Iz samog centra grada možete doci do tvrdave dobro uredenom stazom s putokazima, tako da nema bojazni da cete se izgubiti. Do tvrdave možete stici pješice iz grada, preko naselja Baucici i popeti se na tvrdavu za 20- tak minuta i uživati u prekrasnom pogledu.   
 

Tvrdava Mirabela Peovica

Zašticeno podrucje nalazi se unutar granica: od kapelice Sv.Nikole uz rijeku Cetinu, rijekom do novog mosta, ulucom Fošal obalom do gradskog pristaništa, do bedema Trijun u8kljucujuci gradsko groblje i bedem, hrbatom brda Peove, sjevernom stranom tvrdave Peovica do kapelice Sv. Nikole na rijeci Cetini. Ovako ogradeni dio Omiša predstavlja srednjovjekovni dio grada koji je bio okružen gradskim zidinama s utvrdama od kojih tvrdava Peovica predstavlja najviši završni dio, a potjece iz 13. stoljeca. Gradevine ovog dijela Omiša podignute su od 16. do 19. st. I obuhvacaju stilove renesanse do pucke arhitekture 19. stoljeca.
Sama uloga tvrdave Peovica ili Mirabela je bila izvidnica od neprijatelja. S tvrdave Mirabele pruža se pogled na cijeli dio starog grada, Punte, Prika i Duca, ali i na cijeli bracki kanal. To je tadašnjem mjesnom stanovništvu pružalo iznimnu zaštitu od neprijatelja, a svi znamo kako su bili jaki omiški gusari. Sama okolina tvrdave omogucuje izvidnicu na cijeli grad i prostor je lijepo ureden. Sama tvrdava sastoji se od cetiri kata i izlaz na vrh s kojeg se pruža predivan pogled. Neka Vam ove fotografije pomognu docarati tvrdavu «MIRABELA» ili «PEOVICA»  
 
 

Župna Crkva sv. Mihovila

Sv.Mihovil
Župna je crkva u Omišu posvecena sv. Mihovilu. Sagradena je pocetkom XVII. Stoljeca, o cemu svjedoci natpis na latinskom na pobocnim vratima. Zvonik crkve dovršen je u XVIII. Stoljecu. Crkvu su sagradili mjesni graditelji, a objedinjuje znacajke gotike, renesanse i ranog baroka. U niši iznad raskošnog kamenog ulaza nalazi se kip sv. Mihovila i prozorska ruža. Na crkvenim zidovima nalaze se grbovi mletackih plemica i grb grada Omiša. Kameni se grbovi mogu vidjeti i na kucama bogatijih obitelji, a portreti uglednijih plemica na oltarnim slikama u crkvi.

 

Crkva svetog Duha

Crkva svetog Roka

Duh

Crkva sv. Duha podignuta je na mjestu starije goticke crkve iz 1585. zaslugom Marka Dreškovica, procelnika istoimene baštine. Kasnorenesansna gradevina bila je smještena u upravnom središtu komune, uz gradsku ložu i toranj gradskog sata. U njoj su se održavale skupštine pucana. Crkva je prostrana jednobrodna gradevina s visoko izdignutim cetvrtastim svetištem i presvodena prelomljenim svodom. Unutrašnjost gradevine je ožbukana, a u podanku svoda tece profilirani kameni vijenac. Glavno procelje gradeno je finim klesancima, a na vrhu je zvonik na preslicu s tri otvora za zvono. Glavni portal ima bogati kasnorenesansni višestruko profilirani okvir s natpisom o gradnji na atici. U apsidi je drveni pozlaceni oltar na kojem je ranije bila slika «Silazak Duha Svetoga» rad slikara Palme Mladeg.

 
Staro omiško groblje
Crkva sv. Luke
Crkva sv. Marije
Sv.LukaStaro omiško groblje nalazi se istocno od centra grada u smjeru istocnih gradskih vrata, oko crkve Gospe Snježne. Crkva je proširena 1623. dok je njeno današnje procelje s portalom, rozetom i zvonikom na preslicu iz 1749. njena je lada sa slomljenim svodom dogradena polukružnoj apsidi koja je iste širine pa se pretpostavlja da je apsida dio starije crkve koja je bila usmjerena istok-zapad. U sjeverozapadnom dijelu groblja je Crkva sv. Luke sagradena 1618. ona je jednobrodna, presvodena slomljenim svodom i bez apside, usmjerena sjever- jug.
Grobnice se nižu zgusnuto oko Gospine Crkve, vecinom usmjerene istok- zapad. Dio njih ima natpise s naznakom vlasnika i godine gradnje, a ponekad i grb obitelji. Starije grobnice bliže su crkvi, a najstarija datira iz 1515.g.
Osim spomenutih grobnica postoje šest sarkofaga iz rimskog vremena od kojih dva imaju poklopac s kosim stranama, dva poluobla i dva ravan. Sv.MarijaNa jednom od njih je uz izlizani natpis uklesana 1511. g, a drugi ima grb obitelji Deškovic s natpisom. Sarkofazi imaju izvornih natpisa i oznaka. Omiško groblje prestavlja jedinstveni primjer u Dalmaciji obzirom na tip grobnica s uklesanim natpisima, a nalaze se na otvorenom. Na njima su imena omiških obitelji koja se neposredno povezuju s poviješcu grada. Na ovom se mjestu mogu ocekivati arheološki nalazi s obzirom na postojanje jedne vece crkve od današnje.
 
 

Crkva sv. Petra

Sv.PetarCrkva sv. Petra na Priku nalazi se na desnoj obali rijeke Cetine, u ispravama se prvi put spominje 1074. godine, za vladavine kralja Slavca. U crkvu su ugradeni ranokršcanski kameni dijelovi (kapiteli, nadvratnik, kamene rešetke na prozorima). Kraj crkve nalazio se je i benediktinski samostan, a potom i franjevacki samostan. Splitski nadbiskup Pacific Bizza (1696.-1756.) osnovao je 1750. godine glagoljaško sjemenište, koje je ukinuto 1879. godine.
 

 

 

Franjevacki samostan s crkvom Gospe od Karmela s muzejom 

Gospa od KarmelaO franjevackom samostanu iscrpne je podatke ostavio fra Stjepan Vrljic, graditelj i prvi gvardijan samostana. Ljetopis, napisan na Bosancici govori o tome kako su franjevci, pritisnuti stalnim turskim napadima, 1715. godine pobjegli u primorje, koje je tada bilo pod mletackom vlašcu. Najprije dolaze u Rogoznicu, da bi 1716. godine bili pozvani u Omiš, gdje su od omiških gradana dobili na dar zemljište i staru crkvicu Gospe od Karmela na Skalicama. Tu su sagradili samostan, gdje su se nastanili na jesen 1718. godine. Današnja crkva, u sklopu samostana, sagradena je 1714. godine, jer su zidovi stare crkve bili trošni i raspuknuti, a i crkva je postala premalena.

 

Ilirsko sjemenište

Jednokatna zgrada, ranije ilirsko sjemenište utemeljeno od splitskog nadbiskupa Pacifika Bizze 1750. god. Za odgoj klera u liturgiji na staroslavenskom jeziku. Nad ulazom na istocnom procelju je ploca s natpisom koji spominje utemeljenje i konacno uredenje 1761. Zgrada je proširena u 19. st. Bila je sjedište poljicke opcine. 2001. godine zgrada je dana na upravljanje Centra za kulturu Omiš, koji je u prizemlju Sjemeništa utemeljio Gradski komorni teatar. U Ilirskom sjemeništu održavaju se koncerti "Omiškog ljeta".

 

Crkva Sv. Jure

Crkva Sv. Jure podignuta je na prapovijesnoj gradini iznad ušca rijeke Cetine. Jednobrodna barokna Crkva s polukružnom apsidom pokrivena je dvostrešnim kamenim krovom. Pred ulazom je natkriveni trijem što je tradicija poljickih sakralnih gradevina. Crkva je važno mjesto okupljanja vjernika za Sv. Juru, zaštitnika Poljica, te za biranje poljickog kneza.

 

 

 


 Ispis   
   Minimiziraj  Ispis   


glasnik
Gradski porezi
Prostorni plan Grada Omiša
Legalizacija
Javna nabava
Ugovori Grada Omiša
Natječaji
Natječaji bespovratna sredstva
Razvojni projekti
Pravo na pristup informacijama
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova
peovica.hr
albumi
Udruge
Pjesme
Naslovnica   Službene stranice Grada Omiša    Kontakt Vrh stranice